Naslovna
 O nama
 GALANTERIJA
 ZA OPERATIVCA
 REGULATIVA
 NORMATIVI
 JAVNA NABAVA
 TEKSTILNI LANCI
 Linkovi
 Kontakt


A D R E S A R



  NEZAOBILAZNA STRANICA GRAĐEVINSKOG OPERATIVCA  




Upiši traženi pojam


Google  Yahoo  MSN


GALANTERIJA - ZA OPERATIVCA - REGULATIVA - NORMATIVI - JAVNA NABAVA - TEKSTILNI LANCI -

  NORMATIVI

STAKLOREZAČKI RADOVI
 
1. OPĆI PODACI O STAKLU
2.1. Osnovne sirovine za proizvodnju stakla su: pijesak, soda, vapno, magnezij i metalni oksidi.
2.2. Proizvodnja stakla se vrši industrijski. Prema kvaliteti proizvodnje razlikujemo:
2.2.1. Lijevano ili ornamentno staklo
Proizvodi se bezbojno i bojeno, sa reljefnom površinom, u  debljinama 3-4 mm, 4-5 mm i 5-6 mm. U posljednje vrijeme proizvodi se i u debljini od 8, 10 i 12 mm i to uglavnom za staklena vrata, ploče i sl. Ova vrsta stakla uglavnom se upotrebljava kod zastakljivanja vrata, unutrašnjih pregrada, svjetlarnika i sl. 
Kao posebna vrsta lijevanog stakla je ARMIRANO STAKLO, koje se proizvodi u debljini 6/7 mm. Primjenjuje se kod zastakljivanja krovova, balkonskih ograda, liftovskih konstrukcija, drugim riječima gdje god se traži posebna sigurnost zastakljenih površina.
2.2.2. Profilirano staklo
Postupak proizvodnje je isti kao i kod lijevanog stakla, samo što se radi u "U" profilima širine 22,25,32 i 52 cm sa maksimalnom dužinom od 7 metara. Profilirano staklo može biti i armirano. Ugradnja profiliranog stakla može biti jednostruka i dvostruka. Primjena ove vrste stakla naročito je izražena kod zastakljivanja sportskih i industrijskih objekata, raznih unutrašnjih i vanjskih pregrada, svjetlarnika, liftovskih ograda, krovova i sl.
2.2.3. Staklene prizme (opeke)
Staklene prizme proizvode se prešanjem staklene mase u određenim kalupima. Proizvode se bezbojne i u boji, a najpostojanije su one gdje je boja u masi. Dimenzije prizmi su najčešće 19,8x19,8x8, 24x24x8 ili 10 cm i 12x24x8 ili 10 cm. Primjenjuju se kod zastakljivanja dijelova fasada, staklenika, poregradnih zidova i dr.
2.2.4. Strojno staklo
Kod proizvodnje strojnog stakla razlikujemo tri načina (postupka) i to: 
 - FOURCAULT (FURKO) 
 - LIBBEY-OWENS (LIBIOVENS) 
 - PITTSBURGH (PICBURG).
Proizvodi se u debljinama od 0,6-18 mm.
2.2.5. Float (flot) staklo
Predstavlja staklo više kvalitete, ravnih površina, bez optičkih deformacija. Proizvodi se u debljinama: 3, 4, 5, 6, 8, 10, 12 i 15 mm. Ploče su ogromnih dimenzija, dužine 450, 510 i 600 cm i širine 318 do 321 cm.
Kod proizvodnje FLOT stakla razlikujemo:
 -APSORBCIJSKA stakla u zelenoj, brončanoj i sivoj boji
 -POLUREFLEKTIRAJUĆA stakla i to:
a) DIJALUKS, brončane boje 
b) STOPSOL, brončane i plavkasto-sive boje.
2.3. Građevinsko staklo
To je staklo proizvedeno u tablama, a da bi se moglo primijeniti u  građevinarstvu potrebno je na njemu izvršiti određenu doradu (rezanje, kaljenje, brušenje, proizvodnju termoizolacionog stakla, ogledala i sl.).
2.3.2. Rezanje stakla
Osnovni postupak dorade stakla je rezanje, bez obzira da li će staklo biti ugrađeno u određene otvore odmah poslije rezanja, ili će se dalje obrađivati.
2.3.3. Kaljeno (sigurnosno) staklo
Postupkom zagrijavanja stakla do 600˙C, a zatim njegovim hlađenjem, postiže se visoka čvrstoća stakla i veća otpornost.
2.3.4. Dvoslojno ili višeslojno staklo
Ova vrsta stakla također predstavlja sigurnosno staklo. Između dva stakla lijepi se PVB folija debljine 0,38 mm. Kod nas je poznata ova proizvodnja pod nazivom PAMPLEX. Posebna vrsta sigurnosnog stakla, koja je sastavljena od više stakala sa folijom, poznata je pod nazivom PANCER staklo, sa debljinom i do 60 mm. 
Primjena kaljenog, odnosno sigurnosnog, stakla u građevinarstvu je svakim danom sve veća, a najčešće se upotrebljava kod fasada, u enterijeru, ulazna vrata, portali kao i u automobilskoj industriji i industriji namještaja. Osobina kaljenog stakla je u tome što se kod loma staklo raspada u sitne komade i tako onemogućuje povredu, dok se sigurnosno staklo sa folijom ne može pri lomu razdvojiti od folije.
2.3.5. Termo-izolacijsko staklo
Proizvodnja termo-izolacijskog stakla datira unazad 20 godina, a osnovna mu je karakteristika da se sastoji od najmanje dva stakla sa zračnim međuprostorom. Ploče su hermetički spojene. Prednosti ovog stakla su da ne može doći do kondenzacije među staklima, te dobra toplotna i zvučna izolacija. Međuprostor termo-izolacijskog stakla može biti 6, 9, 12 i 16 mm. Termo-izolacijsko staklo proizvodi se od stakla debljine 2x4, 2x5, 2x6, 2x8 i 2x10 mm.
Razlikujemo slijedeće vrste: 
 - BEZBOJNO TERMO-IZOLACIJSKO staklo od dva bezbojna stakla, 
 - APSORBCIJSKO: jedno staklo je zeleno-sivo ili brončano, a drugo bezbojno, 
 - POLUREFLEKTIRAJUĆE STAKLO: jedno DIJALUX ili STOPSOL, a drugo bezbojno  
 - TERMOREFLEKTIRAJUĆE staklo: jedno staklo je termo- reflektirajuće INFRASTOP, SOLTRAN ili STOPRAY, a drugo bezbojno.
Primjena termo-izolacijskog stakla u građevinarstvu je velika, počevši od stambenih objekata gdje se najviše primjenjuje bezbojno staklo, zatim industrijskih objekata, hotela, poslovnih zgrada i sl. U vrijeme štednje energije sve se više primjenjuje polureflektirajuće i termoreflektirajuće termo-izolacijsko staklo.
2.4. Zaptivni materijali koji se koriste kod ugradnje stakla
2.4.1. Uljani kitovi
Uljani kitovi su najčešće korišteni zaptivni materijali, naročito pri ugradnji ravnog prozorskog stakla. Kitovi moraju biti postojani na temperaturu i vlagu koja se očekuje i moraju biti otporni na vlagu. Površina kita mora poslije sušenja biti glatka i bez pukotina. Specijalni kitovi, kao i kitovi od lanenog ulja sa dodacima, moraju i poslije sušenja biti dovoljno elastični. Potrebno ih je ugrađivati strogo prema uputama koje daje proizvođač. Kitovi za ugradnju stakla u metal trebaju za kratko vrijeme (približno za tjedan dana) dovoljno očvrsnuti.
2.4.2. Uljani kit (staklarski kit) sive boje
Upotrebljava se za ugradnju stakla u drvetu, betonu i aluminijskoj bravariji.
2.4.3. Uljani kit (staklarski kit) minij
Ovaj kit je rađen kao sivi kit, ali sa dodatkom minija, radi antikorozivne zaštite kod crne bravarije.
2.4.4. Plasto-elastični kitovi
Oni mogu biti trajno-plastični ili trajno-elastični i moraju se upotrebljavati strogo po uputama proizvođača.
2.4.5. Trajno-elastični kitovi - mase
Pod djelovanjem sile mijenjaju oblik, a po prestanku djelovanja sile vraćaju se u prvobitno stanje. Sastoje se od plastične mase, omekšivača i punila. Najčešće se koriste kao gornji površinski sloj, te se nazivaju masama za zalivanje. Kod vodonepropusne i veoma otporne na atmosferilije, postavljaju se izvana, dok se u unutrašnji dio žlijeba postavlja druga masa za zaptivanje. Obzirom na koeficijente širenja stakla i materijala u koje se staklo ugrađuje, nanos ovih masa mora imati odgovarajuću dubinu i širinu shodno njihovoj atheziji. Minimalna dubina nanosa ovih masa, bez obzira na vrstu stakla, veličinu zastakljenog otvora i materijal u koji se staklo ugrađuje (okvir), mora biti najmanje 6 mm. Minimalna širina nanosa iznosi 3-4 mm kada je zbir dužine i širine zastakljenog otvora manji od 1,25 m, 5-6 mm kada je zbir dužine i širine zastakljenog otvora veći od 1,25 m, a manji od 2,5 m i najmanje 6 mm ako je zbir dužine i širine zastakljenog otvora veći od 2, 5 m. Odnos dubine i širine nanesene mase ne smije biti manji od 2:1. Razlikujemo jednokomponentne i dvokomponentne kitove.    
2.4.6. Jednokomponentni kitovi - mase
U zatečenom stanju su spremni za upotrebu. Po kemijskom sastavu su silikoni butilkaučuk, poluzobutileni, polisulfidi i akrilni. Postoje transparentni, bijeli i u boji.
Specifična težina im je 1,05-1,1.
Temperaturna postojanost im je od -50°C do + 150°C.
2.4.7.  Dvokomponentni kitovi - mase
Po sastavu su polisulfidi. Upotrebljavaju se poslije miješanja-homogeniziranja sa drugom komponentom- učvršćivačem. Proizvode se sivoj, svijetlo sivoj, crnoj i smeđoj boji. Specifična težina im je 1,5. Temperatura postojanosti ovih kitova je od - 50°C do +125°C. Otporni su na atmosferilije, rastvore kiselina, baza i sl.
2.4.8. Cement za staklo
Cement za staklo mora očvrsnuti u roku od 8 dana. Poslije očvršćivanja mora veoma čvrsto prijanjati, a osim toga mora biti elastičan, postojan na vodu i mora se moći rastvarati sa sredstvima koja se koriste na gradilištu.
2.4.9. Zaptivne trake
Zaptivne trake ne smiju pod utjecajem vremenskih prilika postati krte i ne smiju se deformirati. 
2.5. Izvođenje staklorezačkih radova
2.5.1. U opisu radova na osnovu kojih se ugovaraju i izvode staklorezački radovi mora se za svaki pojedini slučaj posebno navesti:
 - građevinski elementi koje treba zastakliti po veličinama otvora, nagibnom obliku i njihovom uglu, posebno po katovima, 
 - tip, vrsta i debljina stakla
 - dubina i širina žlijeba
 - isporuka uzoraka uz ponudu
 - vrsta zaptivnog materijala, ukoliko je bitna i boja
 - da li zastakljivanje treba izvesti u drvenim, metalnim, betonskim ili drugim okvirima
 - način zastakljivanja (npr. sa kitom, sa lajsnama i sl.), a naročito ako postoje posebni zahtjevi, - vrsta postojećih osnovnih i zaštitnih premaza   
 - da li se i u kojem obimu izvođaču stavlja na raspolaganje pomoćna radna snaga, sredstva za transport, skele za izvođenje radova na visini preko 2 m, skladišni prostor za staklo i pomoćni materijal na objektu
 - osiguranje imovine (stakla, opreme, alata i pomoćnog materijala na objektu) 
 - mogućnosti transporta koje stoje na raspolaganju na gradilištu  
 - posebni zahtjevi koji se postavljaju u vezi materijala i izvođenja, a koji izlaze iz okvira ovih tehničkih uslova 
2.5.2. Kvaliteta građevinskih konstrukcija
Građevinski elementi u koje se staklo ugrađuje moraju biti ugrađeni prema detaljima iz projekta, u smislu veličine, širine i dubine žlijeba, jednostrukih dijagonala i sl. Kod svih okvira ne smije biti nikakvih neravnina u žlijebu. Kit lajsne metalne ili drvene ne smiju sasvim prijanjati uz okvir, zavrtnji kojima se lajsne pričvršćuju ne smiju biti do kraja stegnuti i moraju biti pod pravim kutom u odnosu na podlogu, a njihove glave neoštećene. Noseći (držeći) elementi metalnih i drugih okvira moraju biti postavljeni tako da omogućuju nesmetano skidanje i namještanje tih okvira.
2.5.3. Izvođač dobija mjere iz projekta od proizvođača elementa ili ih uzima na licu mjesta (na gradilištu).
2.5.4. Prije početka staklorezačkih radova mora biti ugrađena stolarija, bravarija i ostali dijelovi u koje se staklo ugrađuje, a pokretna krila postavljena na svoje mjesta i propisno okovana. Žlijebovi moraju biti očišćeni od morta, betona ili drugih otpadaka.
2.5.5. Pri zastakljivanju sa sigurnosnim i izolacijskim staklom, treba uzeti u obzir propise i uputstva koja daje proizvođač.
2.6. Zastakljivanje prozora, vrata i pregrada
2.6.1. Staklo mora biti najmanje 2 mm manje od dimenzije okvira po svakoj strani.
2.6.2. Staklo treba sa svih strana pričvrstiti čavlićima odgovarajuće veličine, metalnim čivijima ili trouglastim limićima. Materijal za pričvršćivanje treba na uglovima imati rastojanje od najviše 5 - 10 cm, a duž strane najviše 20. 
2.6.3. Oko okna treba staviti dovoljno kita, tako da staklo ne dođe u direktan dodir sa okvirom. Kit treba nanijeti u dovoljnoj količini, utisnuti u žlijeb i izravnati, u uglovima zakositi, tako da trajno zadrži ravan oblik (bez olučastih udubljenja). Ivica žlijeba pod staklom mora ostati vidljiva za 1-2 mm. Žlijeb treba biti ispunjen kitom, ukoliko u opisu radova nije drugačije predviđeno.
2.6.4. Prilikom zastakljivanja sa letvicama i kitom, treba oko okna staviti dovoljno kita. Letvice treba postaviti i zakitati.
2.6.5. Kod zastakljivanja sa letvicama i zaptivnim trakama, treba koristiti trake koje po obliku i dimenzijama odgovaraju obliku okvira i debljini stakla tako da budu pritisnute uz okno. Zatim treba staviti letvice i pričvrstiti ih za okno.
2.6.6. Drvene letvice treba pričvrstiti u drvene okvire pomoću žičanih čivija sa savijenom glavom ili zavrtnjeva, a u metalne okvire pomoću zavrtnjeva, ukoliko u opisu radova nije drugačije predviđeno.
2.6.7. Kod zastakljivanja sa zaptivnim trakama, oblik i debljina zaptivne trake trebaju biti prilagođeni obliku okvira i debljini stakla, tako da mogu potpuno zaptivati.
Zastakljivanje okana velikih površina
2.6.8. Svi uglovi okna (stakla) prije stavljanja trebaju dobiti zaštitni-ke.
2.6.9. Prava okna treba po donjoj ivici, na razdaljini od oko 25 cm od ugla, uglaviti pomoću podmetača od tvrdog drveta isl. Kod okana savijenih površina, mjesta za podmetače i njihov oblik trebaju odgovarati krivina okna.
2.6.10. Pokrivene šine ili pokrivene letvice (lajsne) ne smiju ni na jednom mjestu biti pritegnute uz staklo, već trebaju blago nalijegati preko kita.
2.6.11. Ukoliko se pokrivene šine na okvirima izloga mogu postaviti tek naknadno, onda okno, do postavljenja pokrivenih šina, treba osigurati u dovoljnoj mjeri pomoću dijelova pokrivenih šina, dužine oko 10 cm.
2.6.12. Kod okana od preko 1 m2 veličine, koja ne stoje vertikalno, potrebno je uzeti u obzir ugib. Da bi se ovakva okna sigurno učvrstila potrebne su specijalne mjere.
2.6.13. Specijalna stakla se ugrađuju prema uputama proizvođača.
2.6.14. Zastakljivanje krovova i svjetlarnika na krovu
2.6.15. Za zastakljivanje krovova i svjetlarnika na krovovima treba koristiti livena ojačana stakla, ukoliko u opisu radova nije drugačije navedeno.
2.6.16. Okna bez opterećenjane smiju se ugibati i moraju izdržavati pritisak vjetra i snijega koji se očekuje.
2.6.17. Zastakljivanje sa kitom
2.6.18. Kod zastakljivanja s kitom važi odgovarajuće iz točke 2.6.3. ukoliko u opisu rada nije drugačije predviđeno.
2.6.19. Zastakljivanje bez kita
2.6.20. Kod zastakljivanja bez kita treba ploče postaviti na elastične predmete (ter papir, jutano uže natopljeno u bitulit i dr.) i pričvrstiti tako da odolijevaju nevremenu.
2.6.21. Za pričvršćivanje treba koristiti pokrivene letvice ispod kojih se također stavljaju zaptivne trake. 
2.6.22. Po donjoj ivici treba svaku staklenu ploču osigurati da ne klizi i to pomoću držača koji su zaštićeni od korozije. 
2.6.23. Staklene konstrukcije od nekaljenog stakla
2.6.24. Staklene ploče treba na dodirnim površinama približiti najmanje 1 mm, a najviše 3 mm.
2.6.25. Staklene ploče koje se pod uglom sučeljavaju moraju imati uredno izrezane dodirne površine sa brušenim ivicama. Ukoliko je predviđeno opisom posla, ove ivice treba izbrusiti pod uglom koji se zatvara postavljanjem staklenih ploča pod određeni ugao jedne prema drugoj. Ivice također moraju biti izbrušene. Male nepreciznosti u zakošenju ivica su dozvoljene samo na strani okana koja nisu izložena atmosferskim utjecajima.                                                                                                      
2.6.26. Zazor između staklenih ploča treba potpuno ravnomjerno ispuniti isključivo plastoelastičnim kitom i izravnati sa površinama stakla.
2.6.27. Zazor iz prethodne točke mora biti isti duž cijele vertikale.
2.6.28. Ispod ivice nalijeganja stakla treba uglaviti prema točkama 2.6.8. i 2.6.9. Ivične ploče treba u žlijebu uglaviti nekim drvenim ili drugim odgovarajućim podmetačem.
2.6.29. Treba koristiti slijedeće debljine stakla, ukoliko u opisu radova nije drugačije predviđeno:
 - 6 do 7 mm za okna koja prave kut od 160°
 - preko 7 do 8 mm za okna koja prave kut preko 160° do   180 °, a visine su od 240 cm
 - preko 8 do 10 mm za okna koja prave kut preko 160° do 180°, a visine su preko 240 cm.
2.6.30. Tijekom vezivanja staklarskog kita treba spojeve (dodirne površine) okana osigurati pomoću horizontalnih ljepljivih traka, koje treba postaviti na razmacima od 30-50 cm.
2.6.31. Kod okana koja ne stoje vertikalno, treba odgovarajuće primijeniti točku 2.6.12.
2.6.32. Staklene konstrukcije od kaljenog stakla
Kod staklenih konstrukcija od kaljenog stakla, treba uzeti u obzir upute koje daje proizvođač.
2.7. Prateći i ostali radovi
Prateći radovi su oni radovi koji i bez posebnog navođenja u opisu radova spadaju u ugovorene radove i obavezni su za izvođača.
2.7.1. Prateći radovi su slijedeći:
2.7.2. Uzimanje mjera za izvođenje i obračun radova, uključujući korištenje mjernih aparata i davanje radne snage
2.7.3. Dopremanje svih materijala i građevinskih elemenata, i kada ih osigurava naručitelj, od mjesta istovara ili skladišta na gradilištu, do mjesta korištenja i njihovo eventualno vraćanje
2.7.4. Dovođenje vode, struje i dr. od priključaka na gradilištu, koje daje naručitelj, do mjesta korištenja
2.7.5. Korištenje manjih strojeva i alata
2.7.6. Poduzimanje svih mjera po HTZ i ostalim propisima
2.7.7. Osiguravanje skela čije radne platforme leže do 2 m iznad nivoa poda  
2.7.8. Davanje uzoraka stakla
2.7.9. Skidanje i vješanje prozora i vrata kod ugradnje, kao i povezivanje vrata i prozora na krilo, poslije ugradnje
2.7.10. Čišćenje okana od kita i ostataka staklarske zaptivke, ljepljivih traka i mrlja poslije zastakljivanja
2.7.11. Osvjetljivanje i čišćenje prostorije za boravak i sanitarija izvođača, kao i grijanje prostorija za boravak
2.7.12. Uklanjanje svih nečistoća i otpadaka koji potiču od radova izvođača
2.7.13. Zaštita izvedenih radova i predmeta, koji su dati za izvođenje, od oštećenja i krađe, sve do primopredaje staklorezačkih radova
2.7.14. Isporuka pogonskog materijala.
2.7.15. Radovi koji ne spadaju u prateće radove su slijedeći:
2.7.16. Kod popravaka - vađenje okana, uklanjanje ostataka stakla i čišćenje žlijebova za kit.
2.7.17. Osiguravanje prostorija za boravak i skladištenje, ukoliko naručitelj ne stavlja na raspolaganje prostorije, koje će izvođač moći lako zaključati
2.7.18. Čišćenje okana,ukoliko je to van radova datih u točci 2.7.10.
2.7.19. Popravci i zamjena oštećenih izvedenih radova, prouzročenih nepažnjom drugih izvođača radova ili elementarnim nepogodama prije i poslije tehničkog prijema objekta
2.7.20. Izrada - montaža i prijenos skele za izvođenje radova na visini preko 2 m
2.7.21. Osiguranje objekta i materijala na objektu
2.7.22. Specijalna zaštita izvedenih radova koje eventualno zahtjeva naručitelj
2.7.23. Uklanjanje nedostataka na otvorima-okvirima koji nisu u skladu sa odredbama o kvaliteti materijala u koji se staklo ugrađuje, shodno odredbama ovih tehničkih uvjeta iz točke 4.
2.8. Mjerenje i način obračuna izvedenih radova
2.8.1. Polazne mjere za obračun ustakljenih površina predstavljaju dimenzije okvira koji se ustakljuju, uključujući visinu žlijeba sa obje strane.
2.8.2. Obračun se vrši po jedinici površine u m2 posebno prema tipovima stakla, vrstama i debljinama za sve vrste izvedenih radova, odnosno po komadima ukoliko je tako ugovoreno (staklena vrata i sl.).
2.8.3. Kod obračuna prema jedinici površine u površinu ulaze horizontalne i vertikalne prečke do 5 cm pojedinačne širine.
2.8.4. Preklopi pojedinačnih staklenih ploča se ne računaju duplo.
2.9. Obračun površina za stakla debljine do 3 mm
2.9.1. Kod pravokutnih oblika uzimaju se mjere u žlijebovima zaokružene na slijedeće parne centimetre, tj. 19x27cm u žlijebu, zaokružuje se na 20x28 cm,a 20x28cm na 22x30 cm.
2.9.2. Kod mnogokutnih i nepravilnih oblika uzimaju se mjere najmanjeg opisanog pravokutnika, izmjerene u žlijebovima i zaokružene na druge po redu parne centimetre, tj. 19x27 cm u žlijebu na 22x30 cm, a 20x28 cm na 24x32 cm.
2.9.3. Kod kružnih, ovalnih ili segmentnih oblika uzimaju se mjere najmanjeg opisanog pravokutnika, izmjerene u žlijebovima i zaokružene na druge po redu parne centimetre, tj. 19x27 cm u žlijebu na 22x30cm, a 20x28 cm na 24x32 cm.
2.10.      Obračun za staklo debljine preko 3 mm
2.10.1.  Kod pravokutnih, mnogokutnih i nepravilnih oblika, uzimaju se mjere u žlijebovima na način opisan u točkama 7.2.1. i 7.2.2., ali se zaokruživanje vrši na naredne centimetre koji su djeljivi brojem 3., tj. 19x27 cm u žlijebu na 21x30 cm, a 20x28 cm na 21x30 cm. 
2.10.2. Kod kružnih, ovalnih ili segmentnih oblika uzimaju se mjere u žlijebovima na način kako je opisano u točki 7.2.3., ali se zaokruživanje vrši na druge po redu centimetre koji su djeljivi sa brojem 3.
2.11. Obračun površina za termoizolacijska stakla
2.11.1. U svemu kao točka 2.10.
2.12. Obračun površina za profilirano staklo
2.12.1. Profilirano staklo izrezano po mjeri obračunava se, tehnološka širina elementa x dužina djeljiva sa brojem 25. Primjer: element širine 25 cm i dužine 300 cm obračunava se kao 25x300cm ili na primjer: element širine 25 cm i dužine 303 cm obračunava se kao 25x325 cm.
2.12.2. Ako je otvor na objektu kvadratnog ili pravokutnog oblika, obračun je kao pod točkom 2.12.1.
2.12.3. Ukoliko se prilikom ugradnje bočni element siječe po vertikali, bez obzira na širinu ugrađenog elementa, obračunava se proizvodna širina elementa (za 25 cm 32 cm itd.).
2.12.4. Ako se ustakljuje otvor nepravilnog oblika, svaki element koji već nije djeljiv sa 25 obračunava se djeljivo sa 25 kao pod točkom 2.12.1.
2.13. Obračun površine zastakljene staklenim opekama - prizmama
2.13.1. Prilikom obračuna ustakljene površine staklenim opekama - prizmama, jednostrukim ili dvostrukim, uzima se u obzir zidarska mjera otvora.
2.13.2. Otvori - prozori do 1 m2 u površinama ustakljenim prizmama, bez obzira da li su stakljeni prizmana ili ne, u površinu iz točke 2.13.1.
2.14. Izmjene normiranih vrijednosti
2.14.1. Za rad na visini kod svih pozicija, utrošak radnog vremena se povećava, i to:
 - kod visina od 3-6 m1 za  5 posto
 - kod visina od 6-9 m1 za 10 posto
 - preko visine od 9 m1 za 15 posto.
2.14.2. Za rad na katovima utrošak radnog vremena se povećava:
 - preko 3 kata za 5 posto
 - od 6-9 katova za 10 posto
 - od 9-12 katova za 15 posto
 - od 12-15 katova za 20 posto
 - preko 15 katova za 25 posto.
2.14.3. Za popravke prozora, izloga, pregrada, vrata i dr. utrošak radnog vremena se povećava : - kod neuseljenih stanova i prostorija za 50 posto, a kod useljenih stanova i prostorija za 100 posto.
2.14.4. Za rad sa bušenim ili matiranim staklom utrošak radnog vremena se povećava za 10 posto.
2.14.5. Za rad na temperaturama višim od 30°C, a nižim od + 5°C, utrošak radnog vremena se povećava za 20 posto.
2.14.6. Za radove koji se obavljaju pod nenormalnim i vrlo otežanim uvjetima, utrošak radnog vremena se utvrđuje prema konkretnim slučajevima.
2.15. Normativi utroška radnog vremena i materijala
2.15.1. U normativ vremena uključen je prijenos materijala, alata i pribora do 50 m, razmekšavanje kita, razređivanje minijum boje i zagrijavanje firnisa za vrijeme hladnih dana.


(24.08.2007.)

VAŽNO!!! OD 01.04.2010. OBAVEZNO ENERGETSKO CERTIFICIRANJE NOVIH ZGRADA


- GIPSKARTONSKI RADOVI
- TEŽINE METALNIH ELEMENATA 1
- TEŽINE METALNIH ELEMENATA 2
- TEŽINE METALNIH ELEMENATA 3
- FASADERSKI RADOVI I CIJEVNA SKELA
- ZIDARSKI RADOVI
- ŽBUKANJE
- ARMIRAČKI RADOVI
- BETONSKI RADOVI
- ZEMLJANI RADOVI
- TEŽINE GRAĐEVINSKOG MATERIJALA
- RUČNI UTOVAR I ISTOVAR
- TESARSKI RADOVI
- TARACERSKI RADOVI
- PODOPOLAGAČKI RADOVI
- HIDROIZOLATERSKI RADOVI
- LIMARSKI RADOVI
- IZVEDBA I OBRAČUN GIPSARSKIH RADOVA (ZIDOVI)
- IZVEDBA I OBRAČUN POKRIVAČKIH RADOVA
- IZVEDBA I OBRAČUN SOBOSLIKARSKIH RADOVA
- ARMATURNE TABLICE
- IZVEDBA I OBRAČUN KERAMIČARSKIH RADOVA



Pretraži vijesti



Bono d.o.o., bojana@bono.hr
KONTAKT: Fax 01 29 30 133, GSM 098 19 32 570